Humor života

         U prosječnom ljudskom životu, recimo približnog trajanja od nekih 75 godina koliki je Hrvatski prosjek, ima poprilična količina tuge, nesreće, depresije, loših raspoloženja, zdravstvenih tegoba i situacija da vam blago rečeno, prisjedne život. Kako bi se to dovelo u koliku toliku ravnotežu, priroda nas je obdarila jednim neprocjenjivim darom – smislom za humor. On je po meni životno važna odlika pojedinca, zato što je on protuteža i najdjelotvornija preventiva patnji i bolu.

          Istraživanje je pokazalo da osobe sa smislom za šalu imaju duži život za 20% od ostalih. Humor i smijeh, kako su istakli znanstvenici, mogu pozitivno djelovati na mentalno zdravlje i društveni život, je l' ima li ljepše stvari od pozitivnog i vedrog okružja, kako radnog tako i društvenog. Stoga smisao za humor treba njegovati, razvijati i najvažnije od svega, redovno koristiti. Šale nisu rezervirane samo za najavljeno vesele prigode, one su nam u svakom trenutku, svakoga dana dostupne i na raspolaganju da si s njima razvedrimo dan i olakšamo život.

            Još sam kao dijete obožavao viceve i pošalice, i kako sam odrastao i nailazio na teške životne lekcije, shvatio sam da humor jako dobro ublažava stres kod takvih situacija, te sam ga rado nastavio koristit do dana današnjeg, a planiram ga prakticirati i do kraja svog života. Poznavajuć sebe, mogu garantirat da ću u osamdesetoj, na smrtnoj postelji, valjat gluposti i smijat se do suza. No to sam ja. Ja sam jednostavno takav, i takav je moj odabir životnog puta. Ako netko smatra da je bolje kroz život proć ozbiljan i da humor i smijeh nisu bitni, to je uredu, njegov osobni izbor. Ali me smeta kad naletim na ljude koji su krajnje uvjereni i ponosno naglašavaju kako su oni zabavni i smiješni i imaj smisla za humor, dok na bilo koju imalo inteligentniju šalu reagiraju blago telećim pogledom i izrežiranim osmjehom. Kad to zapazim procedura je sljedeća; uz blagi osmjeh i dobronamjerno klimanje glavom promatraš kako se sugovornik blamira sa svojim lošim, drugorazrednim šalama, koje su bile smiješne kad smo doslovno bili drugi razred osnovne! U glavi prebacuješ sklopku sa „regularnog humora i zajebancije“ na „hard set humora– ironija, parodija, satira i sarkazam“, i testiranje može početi. Do treće izgovorene šale iz ovog seta možete jednostavno ocijeniti da li osoba ima ili nema smisla za humor. U slučaju da osoba gleda u vaš široko otvorenih očiju, obješene vilice i krsti se, možda ste ili pretjerali ili naletjeli na časnu. Ne preporučuje se ni jedno naravno, naročito prvo, zato što se humor treba koristiti da nasmijava ne da ismijava.

          Thomas de Quincey je napisao: „ Ja sam nažalost sklon šaliti se čak i usred vlastite bijede; i ukoliko me ne zaustave neki snažniji osjećaji, bojim se da ću tu nepristojnu naviku nastaviti čak i u svojim bilješkama o patnji ili užitku." Tako i treba, je l' humor će nas najlakše provesti kroz teška razdoblja i probleme te nas učiniti sretnijima, jer: „ Ne smijemo se zato što smo sretni, sretni smo zato što se smijemo!“